Administrator Univerziteta Kentucky postao je prvi javno poznati humanist koji je dobio radno izuzeće od obaveze korištenja umjetne inteligencije, piše TechCrunch. David Durman je, pozivajući se na svoja svjetonazorska uvjerenja, zatražio i dobio prilagodbu koja mu omogućava da u obavljanju službenih zadataka ne koristi AI. U pomoć mu je priskočila American Humanist Association (AHA), koja je pružila pravnu podršku u postupku.
Durman objašnjava da je humanizam skup uvjerenja usmjerenih na ljudsko blagostanje i razvoj te da smatra kako prekomjerno oslanjanje na AI može umanjiti sposobnost kritičkog razmišljanja i moralnog djelovanja. U izjavi objavljenoj preko AHA navodi i druge zabrinutosti: utjecaj AI na zapošljavanje, ekološke troškove tehnologije te mogućnost da AI potkopava ljudsku kreativnost u umjetnosti i književnosti.
Sveučilište Kentucky potvrdilo je TechCrunchu da zahtjeve za vjerske i svjetonazorske prilagodbe razmatra pojedinačno, uzimajući u obzir radne obveze zaposlenika. U Durmanovu slučaju ustanovljeno je da se prilagodba može odobriti bez narušavanja bitnih funkcija radnog mjesta, pa mu je omogućeno da nastavi obavljati posao bez primjene AI alata. Durmanov primjer slijedi raniji slučaj softverske inženjerke Erin Maus, članice Unitarian Universalist zajednice, koja je također osigurala slične prilagodbe, no TechCrunch napominje da su takvi slučajevi rijetki, osobito među inženjerima koji često koriste AI za pisanje koda.
ŠTA OVO ZNAČI?
Odluka pokazuje da se prava radnika na prilagodbe zbog vjerskih ili svjetonazorskih uvjerenja mogu protegnuti i na odbijanje upotrebe AI, ako poslodavac zaključi da su bitne funkcije i dalje ispunjene. Zaposlenici zabrinuti zbog korištenja AI mogu zatražiti prilagodbu, a poslodavci su dužni te zahtjeve procijeniti pojedinačno i osigurati da su prilagodbe razumno provedive.
Izvor: TechCrunch AI · 2026-10-30
Ilustracija: COIN.BA
