Science Corporation je u maju u Sydney Eye Hospitalu u Australiji ugradila svoj PRIMA čip prvom pacijentu čiji je vid oštećen uslijed Stargardtove bolesti, rekao je izvršni direktor Max Hodak na konferenciji TechCrunch Disrupt. Kompanija je ranije dobila komercijalnu upotrebu PRIMA sistema u Evropi za pacijente s geografskom atrofijom, a sada istražuje primjenu i kod nasljednih oblika gubitka centralnog vida.
Prema Hodaku, PRIMA funkcionira kao umjetni fotoreceptor: kamera na naočalama prenosi sliku do malog čipa dimenzija otprilike 2 x 2 mm ugrađenog u stražnji dio oka, na mjesto gdje su originalne fotoreceptorske ćelije propale. Nakon ugradnje i tokom rehabilitacije, pacijent je u prvoj sesiji prepoznao jedno slovo, a u drugoj je uspio pročitati cijelu riječ. Hodak je objasnio da implant trenutno daje mali, centralni „prozor“ vida — crno-bijelu, visoko kontrastnu, oštru sliku ograničenog polja koja omogućava prepoznavanje nekoliko slova odjednom.
Stargardtova bolest je nasljedni poremećaj koji postupno uništava vanjski dio mrežnjače, odnosno fotoreceptore, dok unutrašnji slojevi koji prenose signale u mozak mogu ostati očuvani. Procjenjuje se da oko 150.000 ljudi širom svijeta ima izgubljen vid zbog ove bolesti. Hodak je istaknuo da, budući da je mrežnjača sastavni dio centralnog nervnog sistema, pravilnom stimulacijom optičkog živca mozak može primiti vizuelne signale i tako povratiti dio vida.
Sljedeći cilj kompanije je povećanje vidnog polja kroz veće implantate i finije elektrode koje bolje oponašaju prirodnu oštrinu vida. Hodak je rekao da se radi na „next generation“ verziji koja bi mogla biti testirana na ljudima u narednoj godini, s planovima za značajnija poboljšanja u narednih pet godina.
ŠTA OVO ZNAČI?
Ova prva ugradnja pokazuje da PRIMA može proizvesti opipljive vizuelne rezultate kod pacijenata sa Stargardtovom bolešću: rani rehabilitacioni nalazi pokazuju sposobnost prepoznavanja slova i riječi. To upućuje na mogućnost primjene pristupa umjetnih fotoreceptora i izvan dosadašnje indikacije za geografsku atrofiju.
Ipak, radi se o ranim rezultatima iz jednog pacijenta i daljnji razvoj zahtijeva tehnička poboljšanja i klinička ispitivanja kako bi se potvrdila dugoročna sigurnost i efikasnost prije šire upotrebe.
Izvor: TechCrunch AI · 2026-10-13
Ilustracija: COIN.BA
