Kamata se zarađuje na gotovo identičnom principu kao i kod klasičnog bankarskog sustava, ali ju u slučaju kriptokune ne zadržava nikakva banka niti međunarodni bankarski karteli već se zarada vraća korisnicima same Kriptokune koji su u osnovi i njezini vlasnici. Novac koji korisnik stavi na kriptokunski račun se ulaže u projekte unutar Waves ekosustava u direktnodemokratskim i transparentnim procesima u kojima može sudjelovati bilo tko, a ti projekti zatim vraćaju dio zarade onima koji su u njih uložili, dakle, korisnicima Kriptokune i drugih ekvivalentnih kriptovaluta.
O ulaganjima odlučuju financijski stručnjaci, a samih projekata ima mnogo tako da čak i kad nekakav projekt propadne, to samo znači nižu kamatu za krajnje korisnike. Iako postoji određeni rizik (koji postoji i kod klasičnog bankarskog sustava), on je na ovaj način sveden na minimum.
Kriptokuna se može koristiti putem Kriptokuna novčanika ili originalnog Waves novčanika, ali je Waves novčanik značajno kompliciraniji za upotrebu dok je Kriptokuna novčanik daleko jednostavniji i prilagođen samoj Kriptokuni. Oba novčanika omogućuju brzo i jednostavno slanje, primanje i zamjenu kriptokuna za druge kriptovalute ili “pravi” tj. fiat novac (kune, eure ili drugo).
Cijena transakcije kriptokuna je 0.05 kn (5 lipa) neovisno o iznosu transakcije, a taj novac odlazi ljudima koji održavaju decentraliziranu mrežu računala diljem svijeta na kojima počiva infrastruktura Waves ekosustava i same Kriptokune. Ovo omogućuje to da se Kriptokuna ne može zabraniti zakonom jer se računala na kojima njen rad počiva nalaze izvan pravnih jurisdikcija pojedinih država. Npr. nekoga u Indoneziji ili Nigeriji ne zanima je li Kriptokuna u Hrvatskoj zabranjena ili nije.
Ovo posljednje pojašnjavamo jer je jasno kako će međunarodni centri moći pokušati zaustaviti i ovaj projekt kao što pokušavaju sa svim drugim sličnim projektima. Iza Kriptokune jednostavno ne stoji nitko koga se može kazniti, ona je samo software otvorenog koda koji zaradom motivira ljude diljem svijeta da održavaju njenu infrastrukturu, a njenim korisnicima omogućuje punu anonimnost i privatnost.
Što je AINT (bankarski) token?
Kriptokuna je od samog početka gotovo kompletno decentralizirana, ali je proces pretvaranja kuna u kriptokune i kriptokuna u kune još uvijek pomalo zamršen i kompliciran za običnog korisnika.
Naime, da bi korisnik uplatio novac na kriptokunski račun i počeo uživati u blagodatima kamate, prvo mora zamijeniti “pravi” novac (kune, eure ili nešto treće) u Waves tokene koristeći neku od crypto mjenjačnica te zatim poslati Waves tokene na adresu (broj računa) Kriptokune. Tek po završetku tog procesa, na njegov će kriptokunski račun sjesti kriptokune. Naravno, proces ide i obratno za isplatu s računa dok je proces slanja i primanja s računa na račun gotovo trenutan.
Za ovo preporučujemo Bitcoin mjenjačnicu u Hrvatskoj pod nazivom Bitcoin Store.
Upravo zbog pojednostavljivanja procesa zamjene kuna u kriptokune i obratno je u ekosustav ubačen token AINT (Anonymous Infrastructure Token). On će u 2. fazi puštanja Kriptokune u promet omogućiti onima koji ga imaju obavljanje bankarskih usluga za obične korisnike. Naime, kupnjom ovog tokena budući bankar dokazuje kako ima dobre namjere vezano za Kriptokunu i njen ekosustav (Proof of Stake) te će mu ovisno o iznosu AINT tokena koje posjeduje biti omogućena zamjena kriptokuna za kune i obratno koristeći obični bankovni račun ili gotovinu kroz sam novčanik i sustav Telegram chat botova.
Osim toga, posjedovanje AINT tokena omogućuje i zaradu na slijedeći način. Naime, kamata u ekosustavu Kriptokune je nešto veća od 50% koji se nude korisnicima Kriptokune i varira ovisno o svjetskim financijskim crypto tržištima i trenutno može ići čak i do 150% godišnje. Korisnicima se isplaćuje 50% dok sav višak odlazi vlasnicima AINT tokena i to u umjerima u kojima posjeduju AINT token.
Kriptokunu su razvili hrvatski programeri i hacktivisti volonterski i bez ikakve zarade u obliku sofrwarea otvorenog koda. Zbog toga je treća uloga bankarskog AINT tokena crodfunding razvoja sustava za direktno bankaranje (direktno pretvaranje kuna u kriptokune i obratno) koji je dosta kompliciraniji za razviti od same Kriptokune te zbog toga za to trebamo financijsku pomoć. Naime, programeri trenutno posjeduju sve AINT bankarske tokene i prodat će ih budućim bankarima po određenoj cijeni. Ta cijena će razvojem projekta rasti jer će rasti ukupna količina novca kojeg korisnici drže na kriptokunskim računima pa će i zarada za one koji posjeduju AINT bankarski token rasti.
Time je trostruka uloga bankarskog AINT tokena zaokružena. Njime se financira daljnji razvoj Kriptokune tako što ga kupuju budući bankari jer će samim posjedovanjem tog tokena dobivati dio korisničke kamate, a samom kupnjom tog tokena dokazuju svoje dobre namjere i to da im se može vjerovati kao bankarima u procesu zamjene kriptokuna za kune i obratno.
Naravno, samim radom u ulozi bankara će također zaraditi i naknadu za posredovanje, a i sama cijena tokena će rasti pa će ga u bilo kojem trenutku moći prodati i zaraditi na samoj trgovini bankarskim tokenom ukoliko to budu željeli, na sličan način na koji se u postojećem bankarskom sustavu trguje dionicama.
Izvor: kriptokuna.com